Križevci, crkva Svetoga Križa, Konzervatorsko-restauratorski radovi na baroknom oltaru Svetoga Križa
Crkva Svetoga Križa, kao stara župna crkva Donjega grada Križa (Cris, Crisa), podignuta je izvan njegovih zidina, unutar zasebne utvrde, a spominje se prvi put u pisanim izvorima 1232. godine. Na tom mjestu prvotno je bila sagrađena romanička crkva. Osnovna tlocrtno-prostorna organizacija današnje građevine nastala je u gotičkom razdoblju, tijekom 14. i 15. stoljeća. Pravilno orijentirano, poligonalno zaključeno svetište rastvoreno je trijumfalnim lukom, nad - svođeno križno-rebrastim svodom i osvijetljeno visokim biforama. U pravokutni brod crkve ulazi se kroz portale na zapadnom i južnom pročelju. Brod je presvođen svodom baroknog obilježja između 1714. i 1718. godine, a svako od četiri svodna polja osvijetljeno je baroknim prozorom. Zvonik je sagrađen sredinom 17. stoljeća, a njegov izgled sa secesijskim elementima, kao i izgled sakristije, nastao je tijekom obnove crkve početkom 20. stoljeća, prema projektu arhitekta Stjepana Podhorskog.
Crkva Svetoga Križa, kao stara župna crkva Donjega grada Križa (Cris, Crisa), podignuta je izvan njegovih zidina, unutar zasebne utvrde, a spominje se prvi put u pisanim izvorima 1232. godine. Na tom mjestu prvotno je bila sagrađena romanička crkva. Osnovna tlocrtno-prostorna organizacija današnje građevine nastala je u gotičkom razdoblju, tijekom 14. i 15. stoljeća. Pravilno orijentirano, poligonalno zaključeno svetište rastvoreno je trijumfalnim lukom, nad - svođeno križno-rebrastim svodom i osvijetljeno visokim biforama. U pravokutni brod crkve ulazi se kroz portale na zapadnom i južnom pročelju. Brod je presvođen svodom baroknog obilježja između 1714. i 1718. godine, a svako od četiri svodna polja osvijetljeno je baroknim prozorom. Zvonik je sagrađen sredinom 17. stoljeća, a njegov izgled sa secesijskim elementima, kao i izgled sakristije, nastao je tijekom obnove crkve početkom 20. stoljeća, prema projektu arhitekta Stjepana Podhorskog.
Unutar svetišta crkve nalazi se najvažniji barokni akcent - kameni oltar Svetoga Križa, posljednje i jedno od najkvalitetnijih djela talijanskoga kipara Francesca Robbe (1698.-1757.). Oltar je izrađen 1756. godine za zagrebačku katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava. Nakon njezina stradavanja u potresu 1880. godine, a tijekom obnove katedrale, oltar je preseljen u križevačku crkvu Svetoga Križa.
Takav atektonski tip oltara, čiji se komparativni primjeri datiraju potkraj prve i u drugu polovicu 18. stoljeća te se mogu pronaći na srednjoeu - ropskom području, u nekim krajevima sjeverne Italije ili Slovenije, izrađen je kombinacijom nekoliko vrsta mramora. Središnjim dijelom njegova retabla dominira prikaz Raspetog Krista, lijevo i desno od stipesa na bočnim postamentima stoje sklupturalne grupe Mojsije s mjedenom zmijom i Abraham žrtvuje Izaka, dok je antependij ukrašen reljefnim prikazom Duša u čistilištu.
Konzervatorsko-restauratorski radovi na obnovi oltara Svetoga Križa počeli su 2016. godine na inicijativu župnika Župe sv. Ane u Križevcima, vlč. Stjepana Sovičeka, Konzervatorskog odjela u Bjelovaru (Ministarstvo kulture RH) te Hrvatskog restauratorskog zavoda. Njima su bila obuhvaćena konzervatorsko-restauratorska istraživanja (arhivska i povijesno-umjetnička istraživanja, laboratorijske analize, izrada fotodokumentacije i arhitektonskih nacrta postojećeg stanja, izrada grafičke dokumentacije, tj. mapiranje oštećenja i onečišćenja i dr.), kao i izvedba konzervatorsko-restauratorskih radova na kamenoj plastici (statička sanacija izmaknutih ili napuklih kamenih elemenata oltara, mehaničko čišćenje, čišćenje destiliranom vodom, vodenom parom i kemijskim sredstvima, rekonstrukcije nedostajućih formi, tonsko ujednačavanje domodeliranih dijelova, obnova slojeva pozlate itd.). Tijekom radova su supedanej i svetohranište oltara demontirani i prevezeni u radionicu Hrvatskog restauratorskog zavoda da bi se mogao provesti proces ekstrakcije ili stabilizacije štetnih vodotopljivih soli u kamenim elementima i da bi se moglo nastaviti s radovima čišćenja, rekonstrukcije i spajanja dijelova u cjelinu, a nakon toga s radovima montaže na njihova izvorna mjesta na oltaru Svetog Križa. Isto tako su tijekom cjelovitog konzervatorsko-restauratorskog postupka obnove izvedeni radovi na metalnim (vrata svetohraništa) i drvenim dijelovima oltara (skulptura pelikana na vrhu oltara).
Radovi obnove oltara Svetoga Križa dovršeni su 2019. godine, čime je to vrhunsko djelo baroknog kiparstva i klesarstva ponovno prezentirano u punom sjaju.