U povodu 25. obljetnice izranjanja Apoksiomena


U organizaciji Turističke zajednice grada Malog Lošinja i Lošinjskog muzeja, 27. travnja u Malom Lošinju obilježena je 25. obljetnica izranjanja antičkoga brončanog kipa Apoksiomena.


U organizaciji Turističke zajednice grada Malog Lošinja i Lošinjskog muzeja, 27. travnja u Malom Lošinju obilježena je 25. obljetnica izranjanja antičkoga brončanog kipa Apoksiomena.

Lošinjski muzej organizirao je okrugli stol s temom "Uloga Apoksiomena – nekad i sad" na kojem su svoja iskustva i mišljenja razmijenili ravnateljica Lošinjskog muzeja Zrinka Ettinger Starčić, arheolog dr. sc. Smiljan Gluščević (koji je 1999. vodio jednomjesečna podvodna arheološka istraživanja na mjestu nalaza kipa), viša konzervatorica povjesničarka umjetnosti u Hrvatskom restauratorskom zavodu Iskra Karniš Vidovič, ujedno i voditeljica projekta Apoksiomen od 2006. do 2016. i autorica sadržaja stalnog postava u Muzeju Apoksiomena, profesorica dr. sc. Carol C. Mattusch sa Sveučilišta George Mason, Fairfax, SAD, profesor dr. sc. Hrvoje Potrebica s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te lošinjski geolog, publicist i prevoditelj Dubravko Balenović. Svima se obratila i ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

Naš Apoksiomen zasad je jedini antički kip u svijetu koji je očuvan u čak tri brončana odljeva, a postoji i najmanje pet mramornih i jedan bazanitni kip. Naime, poznato je da je na području antičke Grčke bronca bila najčešći materijal za izradu kipova pa su gradove i svetišta helenskoga svijeta krasile stotine i tisuće brončanih kipova, koji nisu sačuvani jer su u međuvremenu bili rastaljeni i njihova je bronca ponovno upotrijebljena za nove brončane umjetnine i umjetničke predmete, zvona, topove...

Ovaj nalaz, u početku obavijen velom tajne, prijavio je belgijski turist potkraj 1998. godine, a akcija vađenja kipa izvedena je potkraj travnja 1999. godine, kad su to dopustili vremenski uvjeti.

Fotoalbum

01.jpg
02.jpg
03.jpg
04.jpg
05.jpg
06.jpg
07.jpg
08.jpg

Od trenutka vađenja do travnja 2016. godine, punih 17 godina, o Apoksiomenu je vodio brigu Hrvatski restauratorski zavod. Konzervatorsko-restauratorska istraživanja i radove, koji su završeni 2005. godine, vodio je talijanski restaurator Giuliano Tordi, a uz Tordija izvodili su ih Antonio Šerbetić, Ivan Fočić i Željko Tarandek. Rezultati toga velikog projekta, u kojem je samo do 2006. godine sudjelovalo i više od stotinjak stručnjaka i znanstvenika, predstavljeni su opsežnom izložbom postavljenom u Arheološkom muzeju u Zagrebu (svibanj – rujan 2006.), a potom i u palači Medici – Riccardi u Firenci (kraj rujna 2006. – ožujak 2007.), u znak dobre suradnje i zahvalnosti na uspješnoj suradnji s institutom Opificio delle Pietre Dure. Iznimno uspješan projekt i tim njegovih stručnjaka ovjenčan je i dvjema vrijednim nagradama – Nagradom Vicko Andrić 2006. i Nagradom Europske unije za kulturnu baštinu / Nagradom Europa Nostra 2007. godine.

Dok se donosila odluka o mjestu konačnog postava za Apoksiomena i uređivala se palača Kvarner u Malom Lošinju za budući Muzej Apoksiomena, antički je brončani kip, jedinstven u svijetu, i dalje pomno istraživan i predstavljan hrvatskoj i svjetskoj javnosti. Bio je izložen u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Galeriji Klovićevi dvori i Muzeju Mimara u Zagrebu, u Arheološkom muzeju Osijek, Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, Etnografskom muzeju Split i Muzeju antičkog stakla u Zadru te u Muzeju grada Ljubljane, muzeju Louvre u Parizu, Britanskom muzeju u Londonu i Muzeju J. Paula Gettyja u Los Angelesu.

U travnju 2016. godine Apoksiomen je smješten u svoj stalni postav u Muzeju Apoksiomena koji potpisuju arhitekti Idis Turato i Saša Randić, a sadržaj stalnog postava (izložbene panoe, audio guide na četiri jezika, interaktivne stolove, dokumentarni i crtani film) izradila je Iskra Karniš Vidovič iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. Muzej Apoksiomena dobitnik je posebnog priznanja (Special commendation) Europskoga muzejskog foruma za najinovativniji i najkreativniji stalni postav 2019. godine. Hrvatski restauratorski zavod i dalje vodi brigu o Apoksiomenu.


Postavke pristupačnosti