Kulturno-povijesna urbana cjelina naselja Osor

Od 3. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. Odjel za kopnenu arheologiju Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda, Arheokvarner d.o.o. i Stratum d.o.o. proveli su prvu kampanju zaštitnih arheoloških istraživanja na području naselja Osor.

Od 3. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. Odjel za kopnenu arheologiju Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda, Arheokvarner d.o.o. i Stratum d.o.o. proveli su prvu kampanju zaštitnih arheoloških istraživanja na području naselja Osor (voditelj programa: Josip Višnjić; voditeljica istraživanja: Mateja Baričević; Odjel za kopnenu arheologiju, sjedište Juršići). Istraživanja prethode radovima na sustavu odvodnje otpadnih voda i kanalizacije, s obzirom na to da je prostor predmetnih radova dio kulturno-povijesne urbane cjeline naselja Osor, upisane u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-3081. Navedeni radovi izvode se u sklopu zaštitnih arheoloških istraživanja te arheološkoga i etnološkoga nadzora na objektu: Linijske građevine aglomeracije Nerezine. Istraživanje se provodi na osnovi ugovora s naručiteljem Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o., dok je strojni iskop izvela tvrtka GP KRK d.d. koja je i izvoditelj radova. Arheološke radove nadzire Konzervatorski odjel u Rijeci (Ministarstvo kulture i medija RH).

Osor je naselje s kontinuitetom života od prapovijesti do danas; procvat doživljava u rimsko doba. Upravo je tada to mjesto jedna od važnih točaka istočnojadranskoga plovidbenog puta, što je zasigurno pridonijelo i kozmopolitskom karakteru Osora. Važnost i slojevitost naselja kroz povijest potvrđena je dosadašnjim, ali i sadašnjim, arheološkim i geofizičkim istraživanjima.

Većina arheoloških zona nalazila se unutar gradskih zidina, dok je tek nekoliko na području s njihove vanjske strane. Najraniji slojevi grada potvrđeni su nalazima prapovijesne keramike, među kojima se ističu nalazi južnoitalske daunijske keramike s crno slikanim geometrijskim motivima, kao i nalazom željeznodobnog ukopa s prilozima (spiralne naočalaste fibule i nekoliko jantarnih perli). Najviše nepokretnih nalaza, jasne namjene, potječe iz rimskog razdoblja (1. – 3. st.). Zasigurno se ističe rimski toalet (latrinum) ubiciran u JI dijelu naselja, koji je dio većega kompleksa, vjerojatno termi. Također, unutar toga kompleksa, djelomično je očuvana podnica od opeke izrađena u tehnici opus spicatum. Još jedan kompleks, slične namjene, pronađen je u JZ dijelu naselja, uz vrt biskupskoga dvora, sa zapadne strane. Riječ je o kompleksu s grijanim prostorijama (hipokaust) i bazenima, a uz jedan kružni bazen pronađeni su in situ tubulusi, što potvrđuje da je bazen bio grijan. Dio toga kompleksa bio je i odvodni kanal (cloaca) koji je, osim uz navedene prostorije, pronađen i u kanalu otvorenom na parkingu uza zapadni bedem.

Ubiciran je i rimski forum, odnosno popločenje foruma, ispod aktualnog trga. Također je na trgu pronađen i SI dio crkve s polukružnom apsidom, dok JI podilazi pod župni ured i objekt zapadno od župnog ureda, a zasigurno je na tom mjestu postojao u vrijeme gradnje osorske katedrale u 15. stoljeću. (MB)